ACTA poslana na Europski sud pravde – bliži li joj se kraj?

Ljubljanski prosvjedi protiv ACTA-e okupili su mnogo ljudi.

Europska komisija zatražila je od Europskog suda prave da provjeri da li je ACTA u skladu s “temeljnim pravima i slobodama Europske Unije, rekla je Karel De Gutcht, trgovinska povjerenica Komisije. BBC prenosi objavu Europske komisije:

Odučili smo pitati Europski sud pravde za pravno mišljenje kojim bi pojasnili da li su sporazum ACTA i njegovo provođenje u potpunosti u skladu s pravom na slobodu izražavanja i slobodnim internetom.

ACTA-u su potpisale 22 zemlje članice Europske unije, kao i SAD, Japan i Kanada. Nakon brojnih anti-ACTA prosvjeda koji su održani diljem Europe (i u Hrvatskoj, gdje ACTA-u podržava predsjednik Josipović), Njemačka, Slovenija i Danska povukle su svoju potporu ovog trgovinskom sporazumu i odgodile ratifikaciju.

Podsjetimo, ACTA  je međunarodni sporazum koji bi trebao zaštiti intelektualno vlasništvo, no način kojim bi se to postiglo je sporan. ACTA, naime, predviđa potpunu kontrolu internetskog prometa, kao i osnivanje nezavisnog tijela koje bi bilo iznad zakonodavstva država članica i koje bi pazilo da se ne krše uvjeti ACTA-e.

Europski sud pravde najviši je sud Europske unije i zadaća mu je osigurati:

  • Usklađenost nacionalnih i europskih zakona te međunarodnih sporazuma u kojima sudjeluje EU s duhom i odredbama ugovora EU;
  • Jednaku, pravednu i dosljednu primjenu zakonodavstva EU u državama članicama.

Presuda suda obvezujuća je za države članice Europske unije, kao i za Hrvatsku. Odluči li Europski sud pravde da ACTA nije u skladu s pravima i slobodama koje Europska unija u osnivačkim ugovorima jamči svojim građanima, ACTA će biti zaustavljena.

Netokracija